Vijesti

Pandemija na bh. način: Na jednoj strani ulice jedna pravila, na drugoj druga

Osim što su entitetski krizni štabovi donosili naredbe i mjere, to isto je radilo deset kriznih štabova u deset kantona u Federaciji BiH

Almira živi u sarajevskom naselju Dobrinja, koje je međuentitetskom linijom podijeljeno na dva dijela – jedan se nalazi u Federaciji Bosne i Hercegovine, a drugi u Republici Srpskoj (RS).

Linija podjele naselja koje je nekada bilo kompletno dio glavnog grada Bosne i Hercegovine prati nekadašnju liniju razgraničenja Vojske RS i Armije BiH, za vrijeme srpske opsade Sarajeva (5.april 1992.-29.4.1995). Razgraničenje je zadržano potpisivanjem Dejtonskog mirovnog sporazuma za BiH, 1995.

Almirin stan je u Federaciji BiH, gdje je prema odluci entitetskog Štaba civilne zaštite ograničeno kretanje djece i mladih do 18 godina u vrijeme vanredne situacije zbog pandemije COVID-19.

“Od drugog entiteta nas dijeli samo ulica. Moje dvije kćerke i sin, s prozora vide da tamo preko ulice, njihovi vršnjaci trče, galame. Djeca se, inače, u parku igraju zajedno. Moja Jasmina se sprijateljila sa malom Natalijom koja dođe i zove je da se igraju. Kako djeci objasniti da postoji jedna bolest, a različita pravila u dva entiteta?”, pita se Almira u komentaru za Radio Slobodna Evropa (RSE).

Vanja Iličić stanuje u naselju Dobrinja IV, u Istočnom Sarajevu, koje je se nalazi u Republici Srpskoj. Vanja radi u Federaciji BiH.

“Život između dva entiteta u ovom kriznom vremenu se ponekad komplikuje zbog različitih ili neusklađenih mjera. Naprimjer, krenem na posao u vrijeme policijskog sata u Republici Srpskoj, dođem u Federaciju gdje nije policijski sat. Moram stalno razmišljati gdje važe koja pravila, gdje su obavezne rukavice, a gdje nisu. Da su usklađene mjere, lakše bi se disalo, bez obzira na koronu”, ističe Vanja za RSE.

Vijeće ministara BiH proglasilo je 17. marta stanje prirodne ili druge nesreće na teritoriji Bosne i Hercegovine. Međutim, dva entiteta-Republika Srpska i Federacija BiH, te Brčko Distrikt, donijeli su različite mjere, odnosno naredbe za ponašanje stanovnika tokom pandemije COVID-19.

POLICIJSKI SAT, KRETANJE I KARANTIN

U Federaciji BiH je ukinut policijski sat, u Republici Srpskoj i Brčko Distriktu je i dalje na snazi, u vremenu od 22 do pet ujutro.

Postoje i različita ograničenja u kretanju pojedinih grupa stanovnika.

Vlasti Republike Srpske su vikendom i praznicima uvodili zabranu napuštanja mjesta stanovanja, što nije bio slučaj u Federaciji BiH.

Karantin od 14 dana za osobe koje prelaze granicu Bosne i Hercegovine, prvo je ukinut u Federaciji BiH, 24. aprila, zatim u Republici Srpskoj, 12. maja, a dan kasnije, 13. maja Brčko distriktu.

“Lako se moglo desiti da stanovnik Sarajeva, znači iz Federacije, zaluta automobilom u Istočno Sarajevo, u Republici Srpskoj ili obratno, i da ispadne kako se ne poštuju uvedene mjere. Situacija s koronom nas je podsjetila kako država, sa nešto više od tri miliona stanovnika, osim dva entiteta, ima deset kantona u Federaciji, a da svaki kanton ima brojna ministarstva. Taj aparat ne bi izdržale ni najbogatije zemlje”, kaže za Radio Slobodna Evropa publicista iz Sarajeva Zvonimir Nikolić.

SVAKO SVOJE MJERE, OD OPŠTINA DO ENTITETA

Istovremeno, Safet Mušić, stručnjak za sigurnosna pitanja, ocjenjuje kako je situacija sa širenjem korona virusa pokazala da na nivou države nedostaju institucije, kao što je zdravstvo ili koordinirajuće tijelo koje bi, pored ostalog, osiguralo bolju informiranost javnost.

“Kada se počelo s uvođenjem posebnih mjera bilo je očigledno da se neki krizni štabovi ne snalaze, da u njima nije bilo eksperata za pojedine oblasti, da se dosta toga prepisuje od susjednih država. Ali, veći problem je što se na nivou BiH nisu procijenile specifičnosti države, od njene složene unutrašnje organizacije, preko sistema zdravstva do kontrole granica”, navodi Mušić.

Osim što su entitetski krizni štabovi donosili naredbe i mjere, to isto, kaže Mušić, je radilo deset kriznih štabova u deset kantona u Federaciji BiH”.

“Posebno je bilo suvišno što su odluke donosile, čak, i neke opštine i gradovi, koji se u tome često nisu snalazili – naprimjer Trebinje, Čapljina, Neum su izdavali naredbe o određenim zabranama kretanja. Kanton 10, sa sjedištem u Livnu, je donio zabranu ulaska građanima iz drugih kantona, koja je pod pritiskom kritika ubrzo ukinuta. Krizni štabovi dva grada u Hercegovini, Trebinja (Republika Srpska) i Čapljine (Federacija BiH) su na nekoliko dana međusobno zabranili protok roba, a objašnjenje je bilo da se tako želi spriječiti širenje infekcije. I Federalni krizni štab je donosio neke mjere koje nisu bile adekvatne. Kad su pokazali ozbiljnost, pojavio se problem neregularnosti uvoza respiratora,” naglašava Mušić.

VRH DRŽAVE ZATRAŽIO KOORDINACIJU

Predsjedništvo BiH je na sjednici 28. aprila ove godine zaključilo da ne postoji koordinacija mjera koje se preduzimaju. Zaduženo je Vijeće ministara da što prije reaguje.

“Zaključak koji su jednoglasno podržali svi članovi Predsjedništva je da ne postoji dovoljno koordinacije unutar BiH kada je u pitanju primjena mjera u borbi protiv pandemije. Naložili smo Vijeću ministara da zajedno s entitetskim i vlastima Brčko Distrikta, u koordiniranoj aktivnosti odredi mjere koje će biti harmonizirane i koje neće biti međusobno suprotstavljene na teritoriji cijele BiH”, kazao je Šefik Džaferović, predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine, nakon sjednice te institucije, 28. aprila.

On je naveo kako je postojao problem, odnosno praksa da je u entitetu Federacija došlo do ukidanja karantina koji je i dalje bio na snazi u Republici Srpskoj, što je izazvalo probleme i proizvodilo nekontrolirane situacije.

“Nije moguće da u sarajevskom naselju Dobrinja, gdje se nalazi međuentitetska linija, porodice u zgradi do zgrade imaju različite uslove života, pa je jedna zatvorena u stanu dok druga vani šeta. Život zahtijeva od političara, bez obzira kakve poglede imaju na određenu situaciju, da se prilagode i pomognu građanima”, rekao je Džaferović.

Safet Mušić navodi da će se mjere postepeno ukidati i nestajati, ali da dosadašnja praksa mora biti nauk za ponašanje u sličnim, vanrednim okolnostima.

“Mora postojati tim koji bi bio zadužen isključivo za buduća planiranja na nivou države. To sada nemamo, ne postoji takav tim ni u entitetskim kriznim štabovima. To je, po meni, velika greška”, kaže Mušić.

Vijeće ministara je 17. marta 2020. godine, donijelo Odluku o proglašenju stanja prirodne ili druge nesreće na teritoriji cijele države.

Istu odluku, dan ranije, donijela je Vlada Federacije BiH za područje ovog bosanskohercegovačkog entiteta.

U Republici Srpskoj vanredna situacija zbog korona virusa proglašena je 16. marta.

(Fokus.ba)

POGLEDAJTE I OVO:

loading...

POGLEDAJTE I OVO:

loading...

Related Articles

Back to top button
Close
Close