Vijesti

PIŠKI PROPALO: Novi Dodikov poraz – strane suduje ostaju u BiH!

Nakon što je predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić komentarisao ideju Milorada Dodika za izbacivanjem stranih sudija iz Ustavnog suda BiH kao novi Dodikov uslov za formiranje vlasti, u izjavama za Srnu oglasili su se standardni “Dodikovi drekavci” Radovan Kovačevič i Nenad Stevandić.

-Srpski član Predsjedništva BiH i lider SNSD-a Milorad Dodik neće se sudariti sam sa sobom, a takvom izjavom Željko Komšić je još jednom dokazao da se nikada nije sudario, niti na bilo koji način dodirnuo sa zdravim razumom, izjavio je Srni portparol SNSD-a Radovan Kovačević. -Evidentno je da Komšić ima kompleks od Milorada Dodika i to donekle možemo da razumijemo, jer iza Milorada Dodika stoji jaka politička stranka, stoji volja naroda i volja građana Republike Srpske za razliku od Željka Komšića iza kojeg stoje samo mrvice sa stola SDA i ništa više – istakao je Kovačević za Srnu, komentirajući Komšićevu izjavu da “Dodik više ni sam ne zna gdje goni” nakon što je rekao da će formiranje vlasti na nivou BiH, najvjerovatnije, usloviti odlaskom stranih sudija iz BiH. Kovačević je naglasio da kada Milorad Dodik govori o političkim ciljevima SNSD-a i Republike Srpske tu se ni na koji način ne radi o željama nego je riječ o volji, i to volji naroda. -Ovi koji su nas uslovljavali stvarima koje ne postoje u Ustavu, kao što ne postoji godišnji nacionalni program, sada treba da obrate pažnju na to da mi tražimo poštovanje Ustava i samim poštovanjem Ustava strane sudije moraju da odu – rekao je Srni Stevandić povodom izjave predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Željka Komšića da “Dodik više ni sam ne zna gdje goni” nakon što je rekao da će formiranje vlasti na nivou BiH, najvjerovatnije, usloviti odlaskom stranih sudija. Izbacivanje stranih sudija iz Ustavnog suda BiH, davnašnji je nedosanjani san Milorada Dodika i Dragana Čovića.
Podsjećamo,lideri SNSD-a i HDZ-a BiH Milorad Dodik i Dragan Čović na sastanku u januaru 2017. godine zaključili da je neophodno naći „ustavno rješenje kako strane sudije ne bi bile zastupljene u Ustavnom sudu BiH“.

Nakon sastanka delegacija SNSD-a i HDZ-a u Banjoj Luci, Čović je rekao da se traži rješenje koje bi bilo ustavno i da je krajnje vrijeme da institucije BiH i njeni predstavnici preuzmu odgovornost za ovu državu.

– Uvjeren sam da su naša dva tima konačno blizu rješenja prijedloga ili koncepta kako riješiti pitanje zastupljenosti stranih sudaca u Ustavnom sudu BiH. Mislim da ćemo po tom pitanju imati jedan zajednički stav, ali na isti način želimo razgovarati i o nekim drugim temama – kazao je predsjednik HDZ-a.

Ranije su Dodik i Čović najavili da će na sastanku u Banjoj Luci razmatrati elemente Zakona o ustvom sudu BiH, no čini se da su od toga odustali budući da je rad i način funkcioniranja Ustavnog suda definiran odredbama Ustava BiH (Član IV) i ne može se preinačiti nižim pravnim aktom kao što je zakon. A da bi se promijenio Ustav BiH, potrebno je osigurati dvotrećinsku podršku Parlamenta BIH, što je posve nerealan cilj budući da zastupnici HDZ-a i SNSD-a zajedno nemaju ni prostu većinu.

Ustav BiH je nemoguće promijeniti bez punog konsenzusa sva tri konstitutivna naroda, a takav konsenzus nije ni na vidiku pa je akcija Dodika i Čovića unapirjed osuđena na neuspjeh.

Toga je Dodik napokon postao svjestan pa je u dogovoru s Čovićem odustao od usvajanja novog Zakona o Ustavom sudu BiH, pokušavajući se sa stranim sudijama obračunati putem ultimatuma – nova vlast neće se formirati dok strane sudije ne napuste BiH.

U nastavku teksta pročitajte poglavlje VI Ustavnog suda BiH kojim je reguliran način rada i nadležnost Ustavnog suda BiH.

Član VI

Ustavni sud

Sastav
Ustavni sud Bosne i Hercegovine sastoji se od devet članova.

a) Četiri člana bira Predstavnički dom Federacije, a dva člana Skupština Republike Srpske.

Preostala tri člana bira predsjednik Evropskog suda za ljudska prava nakon konsultacija sa Predsjedništvom.

b) Sudije će biti istaknuti pravnici visokog moralnog ugleda. Svako ko udovoljava takvoj kvalifikaciji i ima pravo glasa može biti imenovan za sudiju Ustavnog suda. Sudije koje bira predsjednik Evropskog suda za ljudska prava ne mogu biti državljani Bosne i Hercegovine ili bilo koje susjedne države.

c) Mandat sudija imenovanih u prvome sazivu biće pet godina, izuzev ako podnesu ostavku ili budu s razlogom razriješeni na osnovu konsenzusa ostalih sudija. Sudije koje su imenovani u prvome sazivu ne mogu biti reimenovani. Sudije koje će biti imenovani nakon prvog saziva služiće do navršenih 70 godina života, izuzev ako podnesu ostavku ili budu s razlogom razriješeni na osnovu konsenzusa ostalih sudija.

d) Za imenovanja koja se budu vršila nakon isteka perioda od pet godina od prvih imenovanja, Parlamentarna skupština može zakonom predvidjeti drugačiji način izbora troje sudija koje bira predsjednik Evropskog suda za ljudska prava.

Procedure

a) Većina svih članova suda sačinjava kvorum.

b) Sud će, većinom glasova svih članova, usvojiti svoja pravila o radu. Sud će voditi javne rasprave, a svoje odluke će javno obrazlagati i objavljivati.

Jurisdikcija

Ustavni sud će podržavati ovaj Ustav.

a) Ustavni sud je jedini nadležan da odlučuje o bilo kojem sporu koji se javlja po ovom Ustavu između dva entiteta, ili između Bosne i Hercegovine i jednog ili oba entiteta, te između institucija Bosne i Hercegovine, uključujući ali ne ograničavajući se na to pitanje:

– Da li je odluka entiteta da uspostavi poseban paralelan odnos sa susjednom državom u skladu sa ovim Ustavom, uključujući i odredbe koje se odnose na suverenitet i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine.

– Da li je bilo koja odredba ustava ili zakona jednog entiteta u skladu sa ovim Ustavom.

Sporove može pokrenuti član Predsjedništva, predsjedavajući Vijeća ministara, predsjedavajući, ili njegov zamjenik, bilo kojeg doma Parlamentarne skupštine; jedna četvrtina članova/delegata bilo kojeg doma Parlamentarne skupštine, ili jedna četvrtina članova bilo kojeg doma zakonodavnog organa jednog entiteta.

b) Ustavni sud također ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom Ustavu, kada ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini.

c) Ustavni sud je nadležan u pitanjima koja mu je proslijedio bilo koji sud u Bosni i Hercegovini u pogledu toga da li je zakon, o čijem važenju njegova odluka ovisi, kompatibilan sa ovim Ustavom, sa Evropskom konvencijom o ljudskim pravima i osnovnim slobodama i njenim protokolima, ili sa zakonima Bosne i Hercegovine; ili u pogledu postojanja ili domašaja nekog opšteg pravila međunarodnog javnog prava koje je bitno za odluku suda.

Odluke

Odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.

(SB / Bolja Bosna)

Loading..

Related Articles

Close